Kada se uplašimo, srce nam „siđe u pete“, napetost nam stvara „grč u stomaku“, od stida „gore obrazi“… Bez telesnih promena ne bi bilo ni emocija. Telo odgovara na percepcije uma i emocije, a one su usko povezane sa fizičkim zdravljem, ponašanjem i kvalitetom međuljudskih odnosa.

„Trećina patnji su manje ili više neizbežne. Ostale dve trećine svih patnji proizvod su naših vlastitih misli i osećanja.“ Emocije su uslovljene načinom na koji razmišljamo. Kaže se da je dete otac čoveka, a potvrda tome je činjenica da sistem uverenja koji se formira do sedme godine života određuje naše doživljaje i reakcije na spoljašnje i unutrašnje okolnosti u odraslom dobu.

KAKO TELO REAGUJE NA EMOCIJE?

Potisnuta, neiskazana, „progutana“ osećanja ne samo da isisavaju energiju i pritiskaju teretom hroničnog umora, već i uzrokuju mnoga oboljenja. Toksičnost dugoročnih negativnih osećanja je poput pušenja ili povećanih masnoća u krvi.

Ljutnja povećava nivo hormona kortizola i adrenalina što, na duge staze, opterećuje srce i predstavlja okidač za kardiovaskularna oboljenja.

Previše uzbuđenja, pa i onog koje izazivaju pozitivni događaji uzrokuje napetost i nesanicu.

Ako preteranom brigom začinjavate svoj život, verovatno imate probleme sa varenjem, grčeve i bolove u stomaku, patite od nadutosti nakon obroka. Ipak su mozak i stomak stalno „na vezi”.

Tuga slabi imunitet čime otvara vrata mnogim bolestima – od prehlade do najtežih oboljenja.

Da bi fizički efekat negativne emocije bio neutralisan potrebno je da probudimo tri pozitivne emocije!

Ljubav, nada, zahvalnost, saosećanje, radost, poštovanje jačaju životne snage, ulepšavaju i produžavaju život. Lepe misli i pozitivni stavovi osnažuju fizički i psihološki imunitet, ubrzavaju oporavak od bolesti, poboljšavaju kvalitet sna…

Znanje je moć, a sami sebi možemo biti najbolji terapeut. Pa, da li ste voljni da otpetljate klupko nerazrešenih, naučite kako da prevaziđete neprijatne i uživate u lepim emocijama?